majci je ruka nabubrila kao mokra grana bukve i odrvenjela
iz njene suhe naborane kože
izlazili su šumski demoni
ako joj je odrežu neće imati dosta nježnosti
za dva djeteta
brat je jednom stavio na glavu lonac pun mrava
a njoj je od brige otpala kora drveta
i narasla i treća i deseta
i stota ruka
za svakoga mrava
Neki ljudi žive i umru gore od svojih krava.
Krave su do smrti mukale po poljima kad su odveli ljude.
Kad to ispričam znancima okrenu se sebi, kao da sam luda.
Kako o tome pričati na konferencijama? Za konferencije to je previše prakse.
To je previše prakse čak i za poeziju.
Sjećam se livade na kojoj plačem jer se bojim malog psa, šume u kojoj se izgubim, a pas me nađe.
Na fotografijama koje su nam donosili, iz zgarišta je izrasla čupava mlada trava i divlji luk.
Mama je danas stranac i ona ide na izlet, na safari u svoju zemlju.
Ima li tamo, kamo putujemo nas dvije rentakarom Gianni, cvijeća iz nezrelog ujakova pršljena. Ili taklja za nečije rajčice viri iz bakinih bezubih usta.
Iznajmit ćemo apartman u obližnjem gradiću.
Jednom kad odemo na našu planinu.
Planiramo taj safari dvadeset godina, svakog proljeća.
Kad budem velik kao mrav,
gradit ću kuću od svoje muke.
Imat ću svoje polje i svoje trave
i kišu od svog znoja i svojih ruku.
I nitko mi jamu pod nogama kopati neće.
Kad budem velik kao mrav
bit ću svoj vojnik i svoj putnik.
I svaki će mi zid i svaki će mi štit,
biti pod korakom mojim.
Kad budem velik kao mrav
bit ću svoj vjesnik i svoj grešnik.
Imat ću svoje polje i svoje trave
i kišu od svog znoja i svojih ruku.
I nitko mi jamu pod nogama kopati neće.
Kad budem velik kao mrav,
bit ću svoj vojnik i svoj putnik.
Nitko me na vojsku, nitko na krv,
ni na brata tjerati neće.
Nitko me na sud ni na vlastit pogreb
prije sudnjeg dana pozvati neće
I znat ću zašto živim ja.
Znam Mariku.
Živi sama s guskama na poljoprivrednom dobru.
Dok im baca kukuruz iz svoje crvene pregače
pjeva nešto na mađarskom
i udara gumenim čizmicama po blatu.
Ono se raštrka pa zamaže i guske i Mariku
po čitavom licu.
To nju nekad nasmije pa počne još glasnije pjevati
a nekad ju rastuži pa ode dolje u šljivar, udara
glavom u neku
od šljiva
i rida tako glasno ko da joj je netko sve guske
poklao.
U njivama viđenim iz vlaka kiša pada bez ikoga.
Bez svjedoka kiša kao da i ne pada,
ne pada noć, magla se ne prostire, samo
mokre tračnice i stupovi, bandere
i betonska postolja, sve mokro, sve samo,
sve ne postoji.
U brzom promicanju, krajolik je površina Venere,
stran i nedostupan, tuđinski život
u udaljenim kvadratima svjetlosti.
Ondje ne zalazimo sjećanjem, rukom ili željom,
dok se polako pale i nestaju u tami,
nestajemo i mi, nastajemo, jurimo i
jureći kroz ništa
sporije starimo.
U prostoru: kuće i praznina, kuće i praznina.
Na jednoj kapiji pisalo je MED
i odmah smo znali: ova je zemlja
obećana drugima.
U sivoj boji vremena
ima jedna stvar
u kiši, u vjetru, u sjenama
ima jedna stvar
u sivoj boji vremena
Ne znam joj imena.
| Opis projekta | Čitati učenicima i zainteresiranim korisnicima knjižnice svakoga petka u podne odabranu pjesmu suvremenoga hrvatskog autora. Objaviti pjesmu i kratke podatke o pjesmi i autoru na web stranici i društvenim mrežama školske knjižnice. |
| Ciljevi | Popularizirati poeziju; Čitati suvremenu hrvatsku poeziju; Ukazati na važnost čitanja; Potaknuti učenike na samostalno čitanje poezije; Ukazati djeci na postojanje različitih pjesničkih praksi za rekreativno čitanje i kvalitetno provođenje slobodnoga vremena; Potaknuti djecu na korištenje knjižnice i posuđivanje knjiga za rekreativno čitanje; Potaknuti učenike na korištenje informacijskih tehnologija. |
| Namjena | Povećanje svijesti o važnosti čitanja poezije i čitanja uopće, povećanje svijesti o važnosti informacijske pismenosti, povećanje broja posuđenih i kupljenih pjesničkih zbirki za rekreativno čitanje. |
| Nositelji | Knjižničar, učiteljice, stručni suradnici i učenici. |
| Način realizacije | Čitanje, čitanje na glas, objavljivanje poezije na društvenim mrežama i webu knjižnice, razgovor o poeziji, odabir pjesničkih zbirki za posudbu i dodatno čitanje, pisanje završnoga izvješća. |
| Vremenik | listopad 2021. – lipanj 2022. |
Knjižnice grada Zagreba, na zamolbu Ministarstva kulture Republike Hrvatske, u svibnju 1995. godine preuzimaju organizaciju manifestacije Mjesec hrvatske knjige. Manifestaciju vodi Programski odbor sastavljen od predstavnika knjižnica, institucija, nadležnih ministarstava, nakladnika, medija, društava, a realizira je Organizacijski odbor u koji su uključeni djelatnici Knjižnica grada Zagreba.
Iako se iz knjižnica uvijek čuje glas za poticanje čitanja, tijekom tih mjesec dana, od 15. listopada do 15. studenoga koliko svake godine traje manifestacija, nastoji se još intenzivnije govoriti i na državnoj razini, ali i u lokalnim sredinama o knjizi i čitanju, a kroz raznovrsne programe knjižnice lokalno uključuju i građane. Cilj manifestacije je istaknuti iznimnu važnost knjige, ali i knjižnica kao mjesta javnog i slobodnog pristupa koja se sve više približavaju građanima.
Manifestacija je organizirana na dva „nivoa“: sa središnjim programima (program svečanog otvorenja i zatvaranja manifestacije, Nacionalni kviz za poticanje čitanja, obilježavanje Dana hrvatskih knjižnica, Čitateljski maraton, sudjelovanje na Interliberu ili program od posebnog značenja) i na lokalnoj razini, gdje svaka ustanova, gotovo uvijek knjižnica sa suradnicima i partnerima, organizira svoje programe. Takve ili slične programe knjižnice rade tijekom cijele godine, ali svakako ne u tom intenzitetu.
Od 1995. godine do danas, pokrovitelj manifestacije je Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske.
Čitajmo da ne ostanemo bez riječi!
Na prijedlog Ministarstva kulture i medija, Vlada Republike Hrvatske proglasila je 2021. Godinom čitanja. Realizacija je to mjere Akcijskog plana Nacionalne strategije poticanja čitanja usvojene 2017. godine, a koja doprinosi razvoju kulture čitanja i omogućava što većem broju pripadnika hrvatskog društva čitanja sa zadovoljstvom i razumijevanjem.
U programu Godine čitanja pripremljen je čitav niz aktivnosti koje u suradnji s Ministarstvom kulture i medija provode Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te knjižnice diljem Hrvatske, strukovne udruge, jedinice lokalne i regionalne uprave i samouprave, medijski partneri, strana predstavništva u Hrvatskoj, a na suradnju su pozvani i svi zainteresirani partneri da se uključe i prenesu poruku „Čitajmo da ne ostanemo bez riječi“. Aktivnosti u sklopu Godine čitanja usmjerene su svim dionicima kulture čitanja: publici svih generacija – s posebnim naglaskom na djecu i mlade, književnicima, predvoditeljima, nakladnicima, knjižarama, knjižnicama i drugima, kao i onima iz drugih područja kulturnog stvaralaštva.
Knjižnica OŠ Bilje 